Značenje pojmova:
- Vatrogasni aparat je prijenosni ili prijevozni aparat koji sadrži sredstvo za gašenje požara koje se pod tlakom izbacuje iz spremnika aparata;
- Vatrogasni aparat s bočicom je vatrogasni aparat u čijem spremniku dolazi do radnog tlaka u trenutku aktiviranja ispuštanjem pogonskog plina iz bočice;
- Vatrogasni aparat pod stalnim tlakom je vatrogasni aparat kod kojeg se spremnik stalno nalazi pod radnim tlakom;
- Spremnik vatrogasnog aparata je posuda iz koje se sredstvo za gašenje požara izbacuje pod tlakom u trenutku aktiviranja vatrogasnog aparata;
- Sredstvo za gašenje požara je tvar koja, izbacivanjem iz spremnika vatrogasnog aparata, gasi požar;
- Bočica je spremnik pogonskog plina koji se nalazi unutar spremnika ili na spremniku aparata i koji prilikom aktiviranja dovodi aparat pod tlak;
- Usponska cijev je cijev kroz koju sredstvo za gašenje izlazi iz spremnika aparata;
- Serviser je pravna osoba, fizička osoba obrtnik ili stručna služba koji posjeduju ovlaštenje proizvođača ili ovlaštenog zastupnika vatrogasnih aparata za obavljanje poslova održavanja vatrogasnih aparata;
- Stavljanje vatrogasnog aparata u uporabu je datum prve kupovine vatrogasnog aparata od strane korisnika;
- Specifično požarno opterećenje je prosječna količina topline koja se oslobađa iz zapaljenog materijala požarnog sektora po tlocrtnoj jedinici površine tog požarnog sektora (MJ/m2);
- Prijenosni vatrogasni aparat je vatrogasni aparat koji je konstruiran za ručno prenošenje i ručno korištenje i koji u pogonskom stanju (sa sredstvom za gašenje) ima masu od najviše 20 kg;
- Prijevozni vatrogasni aparat je vatrogasni aparat koji je konstruiran za ručni transport i ručno korištenje i koji u pogonskom stanju (sa sredstvom za gašenje) ima masu veću od 20 kg;
- Kapacitet gašenja vatrogasnog aparata je mogućnost vatrogasnog aparata da pogasi određeno tipsko žarište određeno normom HRN EN 3-7 i označen je na naljepnici proizvođača na vatrogasnom aparatu, sukladno navedenoj normi (prema HRN EN 3-7 vatrogasni aparati se klasificiraju prema kapacitetu gašenja a ne prema količini sredstva za gašenje);
- Jedinica gašenja (JG) je pomoćna veličina koja omogućava usporedbu kapaciteta gašenja različitih vrsta vatrogasnih aparata i služi za određivanje potrebnog broja vatrogasnih aparata. Svakom vatrogasnom aparatu se dodjeljuje određeni broj JG prema njegovom kapacitetu gašenja;
- Manja požarna opasnost – prisutne su tvari manje zapaljivosti, prostorni i radni uvjeti predstavljaju manju mogućnost nastanka požara. Početni požar bi se širio vrlo polako;
- Srednja požarna opasnost – prisutne su zapaljive tvari, prostorni i radni uvjeti predstavljaju značajnu mogućnost nastanka požara. Početni požar bi se širio srednjom brzinom;
- Velika požarna opasnost – prisutne su tvari velike zapaljivosti, prostorni i radni uvjeti predstavljaju veliku mogućnost nastanka požara. Početni požar bi se širio brzo. U prostore s velikom požarnom opasnosti razvrstavaju se i svi prostori koje nije moguće razvrstati u manju ili srednju požarnu opasnost;
- Stavljanje na tržište je prvo stavljanje na raspolaganje na tržištu;
- Stavljanje na raspolaganje na tržištu je svaka isporuka u svrhu prodaje.
TEHNIČKI ZAHTJEVI
Vatrogasni aparati moraju zadovoljavati uvjete propisane propisima za opremu pod tlakom. Prijenosni vatrogasni aparati moraju ispunjavati zahtjeve hrvatskih normi niza HRN EN 3. Prijevozni vatrogasni aparati moraju ispunjavati zahtjeve hrvatskih normi niza HRN EN 1866.
Postupke ocjenjivanja sukladnosti s normama mora provesti tijelo za ocjenjivanje sukladnosti koje je akreditirano od Hrvatske akreditacijske agencije ili od akreditacijskog tijela druge države koje je potpisalo Multilateralni sporazum o priznavanju akreditacije (MLA) s Europskom organizacijom za akreditaciju (EA) ili Sporazum o uzajamnom priznavanju akreditacije (MRA) s Međunarodnom organizacijom za akreditaciju laboratorija (ILAC).
Nadzor nad ispunjenjem tehničkih zahtjeva, postupcima ocjene sukladnosti, ispravama o sukladnosti i označavanju vatrogasnih aparata, pri stavljanju na raspolaganje na tržištu, provode gospodarski inspektori Državnog inspektorata u skladu sa svojim ovlastima.
IZBOR VATROGASNIH APARATA
Vrsta vatrogasnih aparata određuje se u skladu s razredom požara prema tvari koja gori, prema normi HRN EN 2. Zbroj JG svih vatrogasnih aparata u požarnom sektoru mora biti jednak ili veći od potrebnog broja JG u tom požarnom sektoru. Broj JG koje može pogasiti vatrogasni aparat određuje se prema kapacitetu gašenja vatrogasnog aparata i dan je u tablici 1.
Tablica 1:
BROJ JG PREMA KAPACITETU GAŠENJA VATROGASNIH APARATA
JG |
Kapacitet gašenja vatrogasnih aparata prema HRN EN 3-7 |
||
Tipski požar razreda
|
Tipski požar razreda
|
Tipski požar razreda
|
|
| 1 | 5A | 21B | 5F |
| 2 | 8A | 34B | |
| 3 | 55B | 25F | |
| 4 | 13A | 70B | |
| 5 | 89B | 40F | |
| 6 | 21A | 113B | |
| 9 | 27A | 144B | 75F |
| 10 | 34A | ||
| 12 | 43A | 183B | |
| 15 | 55A | 233B | |
Napomena: Ukoliko vatrogasni aparat za razrede požara A i B ima različite kapacitete gašenja, odnosno pripadajuće JG, uzima se niža vrijednost JG.
Potreban broj JG s obzirom na požarnu opasnost i površinu požarnog sektora određuje se prema tablici 2., a primjeri razvrstavanja prostora prema požarnoj opasnosti dani su u tablici 3.
Tablica 2:
BROJ POTREBNIH JG PREMA POVRŠINI POŽARNOG SEKTORA I POŽARNOJ OPASNOSTI
Površina požarnog sektora do (m2) |
Požarna opasnost |
||
manja |
srednja |
velika |
|
| 50 | 6 | 12 | 18 |
| 100 | 9 | 18 | 27 |
| 200 | 12 | 24 | 36 |
| 300 | 15 | 30 | 45 |
| 400 | 18 | 36 | 54 |
| 500 | 21 | 42 | 63 |
| 600 | 24 | 48 | 72 |
| 700 | 27 | 54 | 81 |
| 800 | 30 | 60 | 90 |
| 900 | 33 | 66 | 99 |
| 1000 | 36 | 72 | 108 |
| na svakih daljnjih 250 | 6 | 12 | 18 |
Tablica 2.
PRIMJERI RAZVRSTAVANJA PROSTORA PREMA POŽARNOJ OPASNOSTI
Prostori |
Požarna opasnost |
||
manja |
srednja |
velika |
|
| Industrijski | ciglane i betonare, proizvodnja stakla i keramike, proizvodnja papira u mokrom području, proizvodnja konzervi, proizvodnja elektronike, proizvodnja napitaka, strojogradnja i sl. | proizvodnja kruha, prerada i obrada kože, tekstila i umjetnih materijala, proizvodnja gume, tlačno lijevanje plastike, proizvodnja kartona, sastavljanje vozila i kućanskih aparata i sl. | proizvodnja namještaja i drvenih vezanih ploča (iverica, šperploča, furnira i sl.), tkaonice, predionice, proizvodnja papira u suhom području, prerada papira, mlinovi, proizvodnja stočne hrane, proizvodnja krovne ljepenke i pjenastih materijala (spužvi), proizvodnja i prerada zapaljivih lakova, boja i ljepila, lakirnice i uređaji za nanošenje praha, rafinerije, tiskare, petrokemijska industrija, uljne kalionice, farmaceutska industrija i sl. |
| Prodajni, trgovački i skladišni | negorivi materijali i proizvodi s manjim udjelom negorive ambalaže (npr. keramika, napici, cvijeće i sl.) | gorivi materijali i proizvodi (npr. skladišta drva na otvorenom, namještaj, gume, ambalaža, knjige, bijela tehnika, elektronika, tekstil, prehrambeni proizvodi, kemijska sredstva za čišćenje, foto oprema, pekarne i sl.) | lako zapaljivi materijali (npr. boje i lakovi, otapala, stari papir, drvo, pamuk, pjenasti materijali (spužve), skladišta špedicije i sl.) |
| Uredski, smještajni, uslužni, ugostiteljski, kulturno-zabavni | ulazni prostori i predprostori (čekaonice): sportskih dvorana, kinodvorana, kazališta, upravnih zgrada, zdravstvenih ustanova, odvjetničkih i drugih ureda, i sl. | uredi, kuhinje, ugostiteljski objekti (hoteli, hosteli, pansioni, restorani, caffe barovi i dr.), studentski i učenički domovi, arhivi, knjižnice, banke, pošte, obrazovne i znanstvenoistraživačke ustanove, zdravstvene ustanove i domovi za starije i nemoćne,
stambene zgrade, poljoprivredne zgrade, zgrade za vjerske obrede, garaže |
diskoteke, kinodvorane, gledališta dvorana i druga mjesta gdje se okuplja veliki broj ljudi;
prostori za prikupljanje otpada |
| Obrtni | vrtlarije, galvanizacija, mehanička obrada metala (tokarenje, glodanje, bušenje, rezanje, štancanje i sl.), mehanička obrada kamena (klesarske radionice i sl.) | bravarske radionice, vulkanizerske radionice, prerada kože/umjetne kože i tekstila, pekarne, elektro-radionice, frizerski saloni, kozmetički saloni | automehaničarske radionice, stolarske radionice, tapetarske radionice, lakirnice |
U slučaju kada jedan požarni sektor obuhvaća više etaža, na svakoj etaži se mora nalaziti najmanje jedan vatrogasni aparat kapaciteta gašenja najmanje 6 JG.
U požarnim sektorima specifičnog požarnog opterećenja većeg od 2 GJ/m2, na svakih 500 m2 površine, pored aparata, dodaje se po jedan prijevozni vatrogasni aparat.
ODRŽAVANJE VATROGASNIH APARATA
Održavanje vatrogasnih aparata ispravnim i funkcionalnim obavlja se kroz redovni pregled i periodični servis. Vatrogasni aparati pregledavaju se i ispituju i sukladno propisima za opremu pod tlakom.
Redovni pregled
Redovni pregled vatrogasnih aparata obavlja vlasnik odnosno korisnik prema uputi proizvođača, najmanje jednom u tri mjeseca.
Redovnim pregledom utvrđuje se:
- označenost, uočljivost i dostupnost vatrogasnog aparata,
- opće stanje vatrogasnog aparata,
- kompletnost vatrogasnog aparata,
- stanje plombe zatvarača, odnosno ventila vatrogasnog aparata,
- i druge radnje propisane u uputi proizvođača.
Vlasnik odnosno korisnik vatrogasnih aparata dužan je voditi evidenciju o njihovom redovnom pregledu.
Evidencija sadrži podatke o:
- tipu vatrogasnog aparata,
- tvorničkom broju,
- datumu redovnog pregleda i periodičkog servisa,
- nazivu servisera koji je servisirao vatrogasni aparat,
- uočenim nedostacima i njihovom otklanjanju,
- te serijskom broju stavljene evidencijske naljepnice.
Nedostatke uočene redovnim pregledom vlasnik odnosno korisnik je obvezan odmah otkloniti sam, a ukoliko to nije moguće putem servisera.
Periodični servis
Periodičnim servisom provjerava se ispravnost i funkcionalnost vatrogasnog aparata i njegovih dijelova te obavlja zamjena dotrajalih i neispravnih dijelova rezervnim dijelovima odobrenim za uporabu od strane proizvođača vatrogasnog aparata.
Postupak i radnje periodičnog servisa vatrogasnih aparata, kao i unutarnji pregled spremnika vatrogasnog aparata i rokove obavljanja radnji propisuje proizvođač ili njegov ovlašteni zastupnik.
Periodični servis vatrogasnih aparata u uporabi obavlja se najmanje jednom godišnje, a ovisno o uvjetima smještaja i češće, te nakon svakog aktiviranja ili uočenog nedostatka na vatrogasnom aparatu.
Pri stavljanju vatrogasnog aparata, u uporabu nije potrebno izvršiti periodični servis do isteka garancije, odnosno najdulje godinu dana.
Serviser vatrogasnog aparata obvezan je o izvršenom periodičkom servisu voditi evidenciju koja sadrži podatke o:
- tipu vatrogasnog aparata,
- tvorničkom broju i korisniku vatrogasnog aparata,
- uočenim nedostacima i njihovom otklanjanju te o datumu izvršenog servisa i serijskim brojevima stavljene evidencijske naljepnice.
Proizvođač ili njegov ovlašteni zastupnik dužan je izvijestiti Ministarstvo unutarnjih poslova o serviserima kojima je izdao ovlaštenje, navodeći točan broj i datum izdavanja akta kojim su ovlašteni za servisiranje vatrogasnih aparata kao i izvijestiti o nastupanju svake promjene vezane uz ovlaštenje (oduzimanju ili isteku roka ovlaštenja, promjeni adrese i sl.).
Proizvođač odnosno njegov ovlašteni zastupnik dužan je obavljati nadzor nad serviserima koje je ovlastio za obavljanje poslova periodičkog servisa vatrogasnih aparata.
POSTAVLJANJE VATROGASNIH APARATA
Vatrogasni aparati se postavljaju neovisno o ugrađenim stabilnim sustavima za gašenje požara, hidrantskoj mreži i drugim mjerama zaštite od požara.
Vatrogasni aparati postavljaju se na uočljivim i lako dostupnim mjestima, u blizini mogućeg izbijanja požara, a kod prijenosnih aparata ručka za nošenje ne smije biti na visini većoj od 1,5 metara od tla.
Mjesto postavljanja vatrogasnog aparata u prostorijama čija je površina veća od 50 m2 označava se naljepnicom sukladno važećoj hrvatskoj normi HRN ISO 6309.
Naljepnica mora biti obojena pretežito bojom RAL 3000, i mora biti postavljena dovoljno visoko da njenu uočljivost ne ometa sadržaj prostora.
NAČIN OZNAČAVANJA VATROGASNIH APARATA
Nakon obavljenog periodičkog servisa vatrogasni aparat mora, osim naljepnice proizvođača, sadržavati evidencijske naljepnice.
Naljepnica proizvođača na vatrogasnom aparatu mora biti sukladna normi HRN EN 3-7, na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu.
Periodični servis vatrogasnog aparata pod stalnim tlakom osim radnji propisanih u uputi proizvođača, obuhvaća i upisivanje mase sredstava za gašenje na samoljepivu naljepnicu te njeno lijepljenje na usponsku cijev.
Periodični servis vatrogasnog aparata s bočicom osim radnji propisanih u uputi proizvođača, obuhvaća i upisivanje izvagane mase bočice i datuma vaganja na samoljepivu naljepnicu naljepnice te njeno lijepljenje na bočicu.
Vijek trajanja bočice propisuje proizvođač odnosno njegov ovlašteni zastupnik.
Nakon izvršenog periodičnog servisa, na vatrogasni aparat postavlja se oznaka (naljepnica, zaštitna traka, boja ili sl.) bez čijeg oštećenja se vatrogasni aparat ne može rastaviti te se vatrogasni aparat označava samoljepljivom naljepnicom.
Bušenjem rupa na naljepnici označuje se mjesec i godina kada je potrebno izvršiti ponovni periodični servis, a rok do kada vrijedi unutarnji pregled spremnika vatrogasnog aparata upisuje se na naljepnicu.
Evidencijske naljepnice moraju svojom kvalitetom zadovoljiti normu HRN EN 60335-1.
Izvor: zastita.eu
Preporuka: Za dodatni savjet, kupovinu novog vatrogasnog aparata, održavanje, servisiranje i dodatnu opremu kontaktirajte našeg partnera tvrtku ˝Vatropromet d.o.o.˝. https://www.vatropromet.hr